Bećirović poslao snažne poruke iz Vijeća sigurnosti UN-a: “Ponovo se aktivira genocidna propaganda, Dejton nije jelovnik”

Bećirović je na početku obraćanja pozdravio predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti UN-a, ambasadore država članica, kao i visokog predstavnika Christiana Schmidta, ističući da Schmidtov izvještaj potvrđuje potrebu kontinuirane pažnje međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini.

Govoreći o evropskom i evroatlantskom putu BiH, Bećirović je podsjetio da je Evropsko vijeće u decembru 2022. godine Bosni i Hercegovini dodijelilo kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, dok je u martu 2024. donesena odluka o otvaranju pristupnih pregovora.

Naglasio je i da je BiH usvojila i dostavila šest programa reformi u sjedište NATO-a u Briselu, te da su u toku pripreme dokumenta za 2026. godinu.

„Bosna i Hercegovina je ispunila uslove da dobije poziv za članstvo u NATO-u“, rekao je Bećirović, dodajući da bi rezultati bili još bolji da nije bilo „stalnih opstrukcija i blokada iz entiteta Republika Srpska“.

U obraćanju je podsjetio na ratna dešavanja iz perioda od 1992. do 1995. godine, navodeći da je Republika Bosna i Hercegovina bila žrtva agresije, da su protiv nje vođeni udruženi zločinački poduhvati te da je nad Bošnjacima počinjen genocid, koji je opisao kao jedini genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

„Ignoriranje ovih činjenica, utvrđenih i presudama sudova UN-a, ne pomaže nikome. Naprotiv, njihovo zanemarivanje može dovesti do pogrešne dijagnoze stanja“, rekao je.

Bećirović je ocijenio da je iza Bosne i Hercegovine „veoma teška 2025. godina“, navodeći da je, kako je rekao, antidejtonska politika rukovodstva Republike Srpske dovela zemlju na rub oružanog sukoba.

Prema njegovim riječima, najgori scenario izbjegnut je zahvaljujući institucionalnom djelovanju na pravnom i vanjskopolitičkom planu.

Posebno je upozorio na, kako je naveo, pokušaje ugrožavanja pozicije Ustavnog suda BiH, državnih pravosudnih institucija i visokog predstavnika.

„Visoki predstavnik postoji na osnovu Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i on je konačni tumač civilnih dijelova Sporazuma“, rekao je Bećirović.

Dodao je da Dejtonski sporazum „nije jelovnik“ iz kojeg se može birati šta će se poštovati, a šta ne.

Govoreći o budućem imenovanju visokog predstavnika, kazao je da novi visoki predstavnik treba biti izabran kao i do sada, odlukom Vijeća za implementaciju mira, te da ne smiju biti ugrožene nadležnosti i mandat OHR-a.

„O zatvaranju OHR-a može se govoriti tek nakon što bude ispunjen program 5+2“, rekao je.

Bećirović je poručio da problem Bosne i Hercegovine nije visoki predstavnik, već, kako je naveo, „antidejtonska politika koja otvoreno zagovara rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Bosne i Hercegovine“.

U nastavku obraćanja rekao je da Dejtonski sporazum „ruši rukovodstvo entiteta Republika Srpska, a ne visoki predstavnik“, te pozvao međunarodnu zajednicu da „zaustavi rušitelje Sporazuma, a ne da slabi institucije koje ga čuvaju“.

Govoreći o ulozi susjednih država, Bećirović je rekao da Srbija i Hrvatska nemaju pravo da se miješaju u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.

Podsjetio je da su obje države potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma i da imaju obavezu poštovati nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

Istakao je i da su članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira povodom 30. godišnjice Dejtonskog sporazuma naglasile da BiH nije nastala 1995. godine, već da je nastavila svoje pravno postojanje, kao i da suverenitet pripada isključivo državi Bosni i Hercegovini.

Bećirović je optužio rukovodstvo Republike Srpske da nastavlja ugrožavati Dejtonski sporazum kroz, kako je rekao, zagovaranje unilateralnog destruiranja Sporazuma i uništenja države Bosne i Hercegovine.

Posebno je kritikovao ugovor koji su čelnici Republike Srpske sklopili s jednom lobističkom kućom, tvrdeći da su među ciljevima tog ugovora promjena američke politike prema BiH, redefiniranje statusa Republike Srpske, osiguravanje međunarodne podrške za secesiju i osporavanje ključnih dijelova Dejtonskog sporazuma.

„Ovakva antidejtonska politika direktno ugrožava mir i stabilnost u cijeloj regiji“, rekao je.

Govoreći o izvještaju Vlade Republike Srpske dostavljenom Vijeću sigurnosti UN-a, Bećirović je ustvrdio da dokument sadrži neistine i elemente propagande „kakvoj smo svjedočili uoči izvršenja genocida nad Bošnjacima“.

„Bit ću jasan: ovo je ponovno aktiviranje genocidne propagande“, rekao je.

Upozorio je i na pokušaje stvaranja novih etničkih podjela, uključujući ideju trećeg entiteta, navodeći da su slične politike tokom 1990-ih dovele do sukoba i stradanja.

„Zagovaranje etničkih podjela u Bosni i Hercegovini nije politika, to je direktna prijetnja miru“, poručio je.

Bećirović je rekao da se danas obraća i kao „glas miliona ljudi iz Bosne i Hercegovine koji vjeruju u budućnost“, navodeći da budućnost zemlje vidi u znanju, inovacijama i jačanju institucija.

Predstavio je i nekoliko prioriteta za budući period, među kojima su zaštita državne imovine kao vlasništva države Bosne i Hercegovine, implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava, jačanje multietničke države i poštivanje supremacije države nad entitetima.

Pozvao je i da Vijeće sigurnosti UN-a produži mandat misije EUFOR/Althea i tokom 2026. godine, ocijenivši da je njeno prisustvo važno za očuvanje mira i stabilnosti.

Također je naglasio važnost ubrzavanja puta BiH ka NATO-u i Evropskoj uniji, kao i potrebu da međunarodna zajednica i visoki predstavnik zaustave, kako je rekao, antidejtonske pokušaje ugrožavanja državnih institucija.

Kao primjer naveo je pokušaje iz Republike Srpske da se ugasi Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine.

Na kraju obraćanja zahvalio je državama članicama Ujedinjenih nacija koje su pomagale Bosni i Hercegovini.

„Čuvajmo zajedno mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regiji“, zaključio je Bećirović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad